Danas je jedan od crnih datuma zabilježenih u modernoj historiji Bosne i Hercegovine. Dan zauvijek obavijen u tminu i jezu, dan u kojem još uvijek možemo čuti vapaje majki za ubijenim sinovima, žena za muževima, sestara za braćom, mladosti za neproživljenim životom i zauvijek prekinutim djetinjstvima…
Danas se prisjećamo žrtava, civilnih bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, ubijenih tokom rata od 1992. do 1995. godine. u Prijedoru i okolnim mjestima.
Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada je krizni štab Prijedora, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.
U zločinima koji su uslijedili u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece. Blizu 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Gradske vlasti u Prijedoru, na sjeverozapadu BiH, ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane, a 30. maj u tom gradu, na čijem je čelu gradonačelnik iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, se slavi kao “odbrana Prijedora od napada muslimana i Hrvata”. Obilježavanje ovakvih i sličnih datuma je nedopustivo, pokušaj izjednačavanja agresora sa žrtvom.
Stranka Naprijed će se u budućnosti zalagati za spriječavanje i strogo kažnjavanje govora mržnje i izazivanje huškačke ratne politike koja opstaje i tri decenije iza rata. Bez priznavanja zločina koje su učinjeni sa svih strana tokom posljednjeg rata ne može se raditi niti na pomirenju, niti na suživotu, niti svijetlijoj budućnosti.
Priznavanje i pronalazak nestalih jesu jedan od ključnih temelja na kojem možemo da gradimo prosperitetniju i stabilniju zajedničku državu, što bi trebalo biti cilj svakom zdravom i odgovornom pojedincu Bosne i Hercegovine koji svoju budućnost želi da gradi na ovim prostorima.
Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, do sada je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
U Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.
Stranka Naprijed BiH se suosjeća sa porodicama preminulih Prijedorčana i u budućnosti će dati svoju podršku za izgradnju spomen obilježja žrtvama koje je do sada bilo onemogućeno.
Da se nikad ne zaboravi i ne ponovi.