Reakcija na neistine o etničkoj zastupljenosti u institucijama BiH
Na neistine i uvrede koje su jučer objavljene u pojedinim medijima (npr. “Mehmedović prešutio da su 223 Hrvata manje u institucijama BiH i ustvrdio da su prezastupljeni” – www.vecernji.ba), a koje se odnose na šokantne podatke koje sam, zajedno s kolegama zastupnicima, prezentirao javnosti o eliminaciji Bošnjaka iz institucija Bosne i Hercegovine i lošem položaju Ostalih, odgovorit ću istinom i činjenicama.
1. Inzistiramo na dosljednom poštivanju Ustava Bosne i Hercegovine i zakona Bosne i Hercegovine u vezi s ovim pitanjem.
2. U zahtjevu za sazivanje hitne sjednice prezentirani su zvanični podaci o etničkoj zastupljenosti, dobiveni od rukovodilaca 74 institucije, kao odgovor na zastupničko pitanje.
Prikazano je trenutno stanje (brojčano i procentualno), ali i podaci o tome kakva etnička zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih mora biti prema zakonu, preciznije – prema „posljednjem popisu stanovništva“.
(https://static.parlament.ba/doc/178892_Zahtjev.pdf)
3. Netačno je da su izostavljene institucije u kojima nedostaje veliki broj Hrvata (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, VSTV), kako je na sjednici Predstavničkog doma PSBiH ustvrdio kolega Predrag Kožul. (Vidjeti prethodni link, str. 19 i 20)
4. Netačno je da su „223 Hrvata manje u institucijama BiH“. Za dobivanje ove manipulativne brojke, objavljene jučer u medijima, korišten je popis iz 1991. godine.
Stanje je sljedeće: od ukupno 67 institucija:
– Hrvati su u minusu u 13 institucija i nedostaje ih ukupno 54 u odnosu na zakonski procenat koji im pripada – 15,43% prema popisu iz 2013. godine;
– u 16 institucija zastupljeni su u skladu sa zakonom;
– u 38 institucija zaposleno je 301 Hrvat više nego što zakon propisuje, npr:
– u Upravi za indirektno oporezivanje (121 Hrvat više),
– u Ministarstvu pravde BiH (37 Hrvata više),
– u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH (12 Hrvata više),
– u Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH (8 Hrvata više), itd.
Kada se sve navedeno sabere i oduzme, Hrvata je 247 više u ovih 67 institucija.
U isto vrijeme, Bošnjaci su u debalansu u čak 62 institucije i nedostaje ih ukupno 664. Još je veći problem što je stanje na višerangiranim pozicijama – koje su rukovodeće i bolje plaćene – još gore.
Prethodno navedeni podaci ne uključuju policijske agencije, jer zakon propisuje da se u njima primjenjuje popis iz 1991. godine.
Navedimo i njih:
– Hrvati su u minusu u 4 od ukupno 7 policijskih organa i nedostaje ih 37;
– ali, u isto vrijeme u Graničnoj policiji zaposleno je 126 Hrvata više nego što zakon propisuje, a u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova njih 12 više.
5. Zanimljivo je da autor članka, kao i mediji koji su ga objavili, ne poštuju zakone (npr. član 7. Zakona o upravi, koji jasno propisuje etničku zastupljenost „prema posljednjem popisu“) i da u svom pamfletu koriste popis iz 1991. godine.
Posljednji popis stanovništva u BiH iz 2013. godine (objavljen u „Službenom glasniku BiH“, broj 60/16, i priznat od strane EUROSTAT-a) nije im bio sporan kada je visoki predstavnik Christian Schmidt, mijenjajući Ustav Federacije BiH na dan izbora 2. oktobra 2022. godine, koristio upravo taj popis iz 2013. godine za izbor delegata u Dom naroda.
To su one izmjene koje su katastrofalno na štetu samo jednog naroda – bošnjačkog – zahvaljujući kojima jedan glas birača koji se izjašnjava kao Hrvat vrijedi više od četiri bošnjačka.
6. I dalje insistiram na jednakopravnosti konstitutivnih naroda i Ostalih – ne samo u institucijama na državnom nivou, nego i u svim organima uprave na nižim nivoima: entitetskim, kantonalnim i općinskim.
Konstitutivnost je ustavna kategorija kojom je utvrđen princip proporcionalne zastupljenosti naroda i u Žepču, Stocu, Čapljini, Livnu, Kiseljaku.
Još prije godinu i po poslao sam zastupničko pitanje o etničkoj strukturi zaposlenih u općinskim službama Stoca, Čapljine i Livna. Odgovor nikada nisam dobio.
U međuvremenu, HDZ je preuzeo kontrolu i nad federalnim institucijama koje raspolažu najvećim budžetima (javna preduzeća: Ceste Federacije, Autoceste Federacije, Fond za zaštitu okoliša, Zavod zdravstvenog osiguranja itd.), dok Bošnjaci pune federalni budžet s više od 80% sredstava.
7. Neću šutjeti na nepravdu koja se događa Bošnjacima u institucijama Bosne i Hercegovine.
Nema potrebe da koristim teške riječi – dovoljni su argumenti.
Regulatorna agencija za komunikacije BiH u svom odjeljenju u Mostaru, od ukupno 12 zaposlenih, nema nijednog Bošnjaka, dok u Banja Luci, od 21 zaposlenog, također nijedna osoba nije iz reda bošnjačkog naroda.
(https://www.parlament.ba/oquestion/ORQuestionDetails?contentId=3829, str. 8)
Ponovo pozivam sve dužnosnike, službenike, namještenike u državnim institucijama – sve zaposlene kojima je Bosna i Hercegovina na srcu – da se snažno suprotstavimo nepravdi koja se događa Bošnjacima i Ostalima u pogledu etničke zastupljenosti.
Šemsudin Mehmedović
NAPRIJED! BiH