Mehmedović: Nejednaka zastupljenost Bošnjaka u državnim institucijama ozbiljan je ustavni i institucionalni problem

Datum:

Izvor: FENA 2026. godine

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović govorio je na press konferenciji o, kako je naveo, dugogodišnjem problemu neproporcionalne zastupljenosti Bošnjaka u institucijama Bosne i Hercegovine u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.

Posebno je ukazao na svoj Prijedlog izmjena Zakona o upravi, kojim bi se, prema njegovim riječima, omogućilo da se prilikom zapošljavanja prednost daje pripadnicima naroda koji su nedovoljno zastupljeni u određenom organu uprave. Predloženo rješenje odnosilo bi se na situacije u kojima je zastupljenost određenog konstitutivnog naroda ili Ostalih manja za više od deset posto u odnosu na zakonom utvrđenu strukturu.

Mehmedović je kazao da su takav prijedlog odbili zastupnici HDZ-a i SNSD-a. Podsjetio je i da je prije tri godine od Upravnog inspektora zatražio konkretne mjere u osam državnih institucija kako bi se otklonila utvrđena neravnomjerna zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih, ali da, kako tvrdi, njegov zahtjev nije rezultirao konkretnim postupanjima.

Prema njegovim riječima, problem nije ograničen samo na pojedinačne institucije. Mehmedović navodi da je Predstavničkom domu podnosio brojne inicijative kojima je tražio dosljednu primjenu ustavnih i zakonskih odredbi o proporcionalnoj zastupljenosti. Istakao je da je u tim aktivnostima kontinuiranu podršku imao od zastupnika Jasmina Emrića.

Kao važan korak u skretanju pažnje javnosti na ovaj problem, Mehmedović je izdvojio međunarodnu konferenciju posvećenu zastupljenosti zaposlenih u državnim institucijama. Ocijenio je da su brojne političke reakcije nakon konferencije pokazale da je pitanje otvoreno na ozbiljan način.

Posebno je naglasio da, kako tvrdi, nijedan od podataka predstavljenih na konferenciji nije osporen, iako postoje različita politička tumačenja ustavnih principa, uključujući pitanja „legitimnog predstavljanja“ i proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih.

Komentarišući stavove ministra pravde Bosne i Hercegovine Davora Bunoze i njegovo pozivanje na odluke Ustavnog suda BiH, uključujući predmet „Ljubić“, Mehmedović je istakao da upravo princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda smatra jednim od ključnih razloga svog političkog angažmana na ovom pitanju.

Kao argument za svoje tvrdnje iznio je podatke o rukovodećim pozicijama u državnim institucijama. Prema njegovim navodima, od 33 državne institucije, Srbi i Hrvati upravljaju sa 27, odnosno oko 81 posto, dok Bošnjaci rukovode sa šest institucija, što predstavlja približno 19 posto.

Mehmedović je naveo i da je u aktuelnom mandatu Vijeća ministara BiH, među 58 rukovodećih državnih službenika, zaposleno 11 Bošnjaka, odnosno oko 19 posto. Kao primjere neravnomjerne zastupljenosti izdvojio je Ministarstvo finansija i trezora, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ured za veterinarstvo, Institut za standardizaciju BiH, Regulatornu agenciju za komunikacije i Agenciju za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Prema podacima koje je prezentovao, u Institutu za standardizaciju BiH Srbi čine oko 65 posto zaposlenih, dok je Bošnjaka oko 19 posto. Od četiri rukovodeća državna službenika, kako je naveo, nijedan nije Bošnjak, kao ni među pet šefova odjela.

Kao dodatne primjere naveo je organizacione jedinice Regulatorne agencije za komunikacije u Banjoj Luci i Mostaru, gdje, prema njegovim riječima, među zaposlenima nema Bošnjaka. Sličnu situaciju naveo je i u sjedištu Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Mostaru, kao i u njenoj područnoj jedinici u Banjoj Luci.

Mehmedović smatra da ovakvi podaci ukazuju na ozbiljan problem u primjeni ustavnog principa ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Upozorio je da Bošnjaci, uprkos svom ustavnom statusu konstitutivnog naroda, u pojedinim državnim institucijama ostaju izrazito podzastupljeni.

Kao jednu od ključnih odgovornih osoba za stanje u oblasti zapošljavanja u državnoj službi izdvojio je direktoricu Agencije za državnu službu BiH Anitu Markić, smatrajući da je potrebno utvrditi odgovornost nadležnih institucija i osigurati dosljednu primjenu ustavnih i zakonskih odredbi o ravnopravnoj zastupljenosti.

Politika ne treba više obećanja.
Treba više odgovornosti.

Ako vidiš problem koji svi ignorišu, pošalji ga direktno nama. NAPRIJED! želi graditi politiku koja sluša građane, a ne samo govori građanima.

Ostale vijesti:

PENZIONER NIJE I NE SMIJE BITI UVREDA!

Ako neko misli da je čovjeka moguće poniziti tako...

Konferencija “Položaj konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama u Bosni i Hercegovini”

U zgradi Parlamentarne skupštne Bosne i Hercegovine u toku...

Reagovanje potpredsjednice NAPRIJED!, Alme Kamenjaš: Majka Heroja, je (za)uvijek Majka Heroja

Najveća sramota ovogodišnjeg obilježavanja 31. godišnjice pogibije komandanta 505....

Okrugli sto „Unapređenje kulture, obrazovanja i umjetnosti u Bosni i Hercegovini“

Udruženje za kulturu – Nova svjetlost (KNS) organizovalo je...